srijeda, studeni 14., 2018.

1650 župa u bazi

Župne novosti


22. kroz godinu03.09.2017.

ŽUPSKE OBAVIJESTI * Jelsa/Pitve 3. 9. – 10. 9. 2017.
Župski listić * Jelsa/Pitve * Br. 36/2017 (575)

NEDJELJA *3. 9. 2017. * 22. kroz godinu (tekstovi Službe riječi dolje):
- MISE: Jelsa: 7h, 9h i 19h (u 18,30 krunica) ;
Pitve: 9h;
Zavala 10,30h
------------------------
KROZ TJEDAN - u Jelsi - mise u 8 i u 19 sati;
u utorak 5.9: Bl. Majka Tereza; u četvrtak 7.9: Sv. Marko Križevčanin

u četvrtak popodne (uoči Male Gospe) 7.9: HODOČAŠĆE U VEPRIC?
brodom ili autobusom, ako se do uklj. utorka navečer prijavi dovoljan broj!

u petak 8. 9: Blagdan Rođenja Bl. Djevice Marije – MALA GOSPA
MISE: Jelsa u 9h i u 19h; Pitve u 9h
---------------------------
NEDJELJA 10. 9.: 23. KROZ GODINU
MISE: Jelsa: u 7h, 9h i u 19h ; Pitve u 9h ; Zavala u 10,30h

Nasmijani kampaneli:
Glasna molitva
Dva unučića spavaju kod djeda i bake. Prije spavanja kleknu kraj kreveta i mole. Mlađi brat iz svega glasa moli: * Molim te, Bože, novi bicikl, nintendo, video...
Stariji ga prekine: - Zašto moliš tako glasno? Bog nije gluh! * Nije Bog, ali baka jest!
Nema svjedoka
Pita pacijent liječnika: * Doktore, je li opasan ovaj lijek što ste mi ga propisali?
- Nitko nam se nije žalio od onih što su ga uzimali, Bog im dao pokoj duši!
-------------------------
NEDJELJA *3. 9. 2017. * 22. kroz godinu - tekstovi Službe riječi:

PRIPJEV: Tebe žeđa duša moja, Gospodine, Bože moj!
ALELUJA: Otac Gospodina našega Isusa Krista prosvjetlio nam oči srca
da upoznamo koje li nade u pozivu našemu
PRVO ČITANJE: Jr 20, 7-9
Čitanje Knjige proroka Jeremije
Ti me, Gospodine, zavede, dadoh se zavesti, nadjačao si me i svladao me. A sada sam svima na podsmijeh iz dana u dan, svatko me ismijava. Jer kad god progovorim, moram vikati, naviještati moram: »Nasilje! Propast!« Doista, riječ mi Gospodnja postade na ruglo i podsmijeh povazdan. I rekoh u sebi: neću više na nj misliti niti ću govoriti u njegovo ime. Al tad mi u srcu bî kao rasplamtjeli oganj, zapretan u kostima mojim: uzalud se trudih da izdržim, ne mogoh više.

DRUGO ČITANJE: Rim 12, 1-2
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu – kao svoje duhovno bogoslužje. Ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno.

EVANĐELJE:
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (Mt 16, 21-27)
U ono vrijeme: Poče Isus upućivati učenike kako treba da pođe u Jeruzalem, da mnogo pretrpi od starješina, glavara svećeničkih i pismoznanaca, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.
Petar ga uze na stranu i poče odvraćati: »Bože sačuvaj, Gospodine! Ne, to se tebi ne smije dogoditi!« Isus se okrene i reče Petru: »Nosi se od mene, sotono! Sablazan si mi jer ti nije na pameti što je Božje, nego što je ljudsko!«
Tada Isus reče svojim učenicima: »Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj poradi mene, naći će ga. Tâ što će koristiti čovjeku ako sav svijet stekne, a životu svojemu naudi? Ili što će čovjek dati u zamjenu za život svoj? Doći će, doista, Sin Čovječji u slavi Oca svoga s anđelima svojim i tada će naplatiti svakomu po djelima njegovim.«
----------------------------------------------------------
FRA BONAVENTURA DUDA
Preminuo je točno prije mjesec dana
- 3. kolovoza 2017. u Varaždinu
Bio je teolog, bibličar, profesor-emeritus Sveučilišta u Zagrebu, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik, kateheta, pedagog, skladatelj, dopisni član HAZU, zanosni propovjednik Božje riječi.
Rođen je u Rijeci 14. siječnja 1924., krštenjem Roko. Rano djetinjstvo proveo je u selu Krasu na otoku Krku, gdje je s pet i pol godina krenuo u pučku školu. Pohađao ju je do 1933. godine, a nakon toga školovanje nastavlja na Sušaku u građanskoj školi. U to vrijeme ministrirao je kod časnih sestara svetoga Križa i upoznao trsatske franjevce koji su ga, nakon drugog razreda, primili u samostan.
Godine1935. Poslali su ga u Varaždin na franjevačku gimnaziju. U novicijat je ušao 1941. godine, a nakon mature 1944. započeo je studij teologije u Zagrebu. Diplomirao je 1950. godine, a 15. siječnja iste godine na Trsatu proslavio mladu misu. Od 1946. godine objavio je mnoštvo znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga. Njegov životni put 1954. godine nastavlja se u Rimu gdje je na Franjevačkom sveučilištu 'Antonianum' postigao doktorat. U Zagreb se vratio 1957. godine i postao asistentom na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Od godine 1964. do 1969. bio je redoviti profesor i pročelnik Katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta. Više puta bio je prodekan, a od 1982. do 1986. dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Umirovljen je 1993. Bio je glavni urednik Zagrebačke Biblije, kapitalnog prijevoda SP iz 1968.g,

U slijedećem broju nastavit ćemo riječ o ovom Božjem i našem čovjeku-fratru, te objaviti pjesmu HOĆU LI I JA U RAJ koju je rado citirao… a ovdje donosimo jednu njegovu pjesmu:

BITI MI DAJ
Oduvijek sam volio mjesečinu.
U njoj sve se stvari
čine u isto vrijeme da jesu
i kao da nisu.
I sebi sam tako izgledam:
da jesam
i kao da nisam.
I kad mislim da jesam,
skoro da želim da nisam.
Jer - jao! - ja koji jesam
više sam onaj koji nisam.
I moglo bi biti da k Bogu dođem
kao da jesam,
a on će mi reći da nisam.
A tada - bolje bi bilo
da me nije bilo.
A kada mislim da nisam,
bude mi žao,
jer volim da jesam.
O kako je dobro: biti!
To možda i ne znam pravo,
već samo slutim
kako je dobro: Biti!
Jer - i ovo malo što jesam
dok nisam,
kako je lijepo biti.
O Ti koji jesi i nikada nisi!
O daj mi, Dobri,
biti mi daj!
Da jesam i samo jesam!
Vječno i zauvijek jesam - u Tebi!
O ti koji jesi:
Biti mi daj.
Fra Bonaventura Duda 1963.
-----------------------------------------
GODINA OČEVA (i majki)
Zanimljivu knjigu OBITELJ PRIJELAZNOG NARAŠTAJA objavili su 2014. godine u Zagrebu Vesna Gračner (psihologinja) i Mirko Mataušić (teolog). U nekoliko nastavaka doniosimo izvatke iz te knjige, što bi moglo pomoći naročito roditeljima koji muku muče s odgojem djece.
Autoritarni roditelji
Takvi roditelji stvaraju sustav u kojem su oni apsolutni gospodari koji određuju pravila u koja se ne smije sumnjati. Obično je riječ o patri¬jarhalnom boje, čak i njegova supruga. Kažnjavanje djece kad prekrše pravila može ići od verbalnog sve do fizičkog zlostavljanja; majka je pritom samo više ili manje suosjećajni promatrač disciplini¬ranja njezine djece. I ona kao i otac vjeruju da djeluju u najboljem in¬teresu svoje djece, te da će ona tako očvrsnuti za život. (Obično je otac onaj kome supruga nametne ulogu „obiteljskog policajca“, a on je preuzme, ponkad i teška srca, jer misli da to kao „pater familias“ mora, ali ponekad je strogi redar u obitelji – i majka.
Nažalost, cijela kultura njeguje mit o nepogrešivosti roditelja, iako takav odgoj stvara bespomoćnu, ovisnu i prestrašenu djecu, ili pak nasilnike. Nastaje fe¬nomen vezanosti žrtve za nasilnike, jer se djecu kažnjava za „njihovo dobro". Zato i sama djeca i kao odrasle osobe ostaju u uvjerenju da su njihovi roditelji dobro postupali s njima. Takvi roditelji i odraslu djecu drže u strahu te upravljaju njihovim životima na razne načine; kontrolom, ucjenama, financijskom ovisnošću, određujući s kime ce se vjenčati itd. I kad odrastu ta će djeca smatrati da su roditelji bili u pra¬vu, neće se imati snage oduprijeti, a uz to će preuzimati odgovornost i imati osjećaj krivnje zbog svega lošega što će im drugi ljudi činiti. To je zapravo obrana od boli iz djetinjstva, jer ako je dijete sagrijesilo, jos uvijek ostaje nada da će dobiti ljubav svojih roditelja, ako se popravi. Dijete čezne za ljubavlju svojih roditelja u mjeri u kojoj je bilo zlostav¬ljano Ta čežnja ostaje živa i u odrasloj dobi, pa se takva djeca cesto, i kad nema roditelja, opet vežu za zlostavljače i nemaju se snage obrani¬ti od nasilja. Ili pak sama postaju zlostavljači. Cesto žrtve nasilja objaš¬njavaju da su trpjele najgore nasilje u nadi da će udobrovoljiti zlostav¬ljača U stvarnosti ga samo još više razjare, jer pristajući na nasilje šalju poruku nasilniku da je on u pravu. Osim toga, nasilnik se sam boji svo¬je potisnute slabosti pa ga slabost žrtve iritira. Budući da nas ne moze učiniti zadovoljnima sve zlo što činimo ljudima, jer to je krađa, ono se doživljava kao droga. U početku se zlostavljač osjeća moćno, no na duži rok sve je prazniji, pa još više zlostavlja druge. To postaje začara¬ni krug koji mora završiti bolnom krizom i za žrtvu zlostavljanja i za agresora. U pravilu je žrtva ta koja se mora prva suočiti sa svojim stra¬hovima i izboriti se za sebe. Ako spriječi drugoga da je povrijedi, time mu iskazuje ljubav, iako zlostavljač to neće početno tako doživjeti. Ali će se možda i sam početi mijenjati ili će potražiti novu žrtvu.
(Nastavak slijedi…)



Sve novosti

b