srijeda, listopad 21., 2020.

1650 župa u bazi

Crkve i kapele u župi


župska crkvaŽUPSKA CRKVA UZNESENJA MARIJINA

            Spominje se već u Hvarskom statutu iz 1331. kao crkva sv. Marije. Godine 1535. je proširena i utvrđena za obranu od Turaka. Za vrijeme napada 1571., kada su Turci pod Uluč-Alijem nemilo opustošili ostale dijelove otoka, stanovnici Jelse su se, sa svojim dragocjenostima, uspješno sklonili u tu utvrdu, što je u svojo Pjesmarici opjevao i Kačić:

„Na Jelsu su varoš udarili/ al su ondje malo zadobili/ jer u Jelsi bijaše junaka/ slobodnijih puno od Turaka!"  Dvije godine potom, 1573. zahvalni je puk jelšanski, pod vodstvom Bratovštine sv. Fabijana i Sebastijana dodatno utvrdio crkvu sagradivši oko nje obrambeni zid s dvostrukim redom puškarnica. Za Valierove vizitacije (1579.) još uvijek nosi naziv Uznesenja Marijina, a potom joj spomenuta utjecajna Bratovština daje ime svojih Zaštitnika Fabijana i Sebastijana. Od god. 2000. opet je službeno pod naslovom Uznesenja Marijina.            

Kip Uznesenja - prilikom restauracije 2005.Ima sedam oltara, a glavni u prezbiteriju je lijepi i bogato urešeni mramorni oltar sa svetohraništem iz 1777. godine. Na vrhu je mramorna niša izrađena 1892.  godine u koju je smješten drveni kip Gospina Uznesenja što su ga 1539. donijeli i darovali crkvi izbjeglice iz Čitluka-Gabele. Kip s anđelima restauriran je 2005.

U čelu sjeverne lađe nalazi se vrijedni drveni oltar sa triptihom Gospa s Djetetom te svecima Rokom i Nikolom, restauriran 2009.

U većoj kapeli te iste crkvene lađe mramorni je oltar s kipom Gospe od Ružarija koji se za Veliki tjedan oblači u crninu u znak „Gospine žalosti". U toj je kapeli nedavno, na Veliku srijedu 2010., vrlo prikladno smještena nova krstionica.

Na ostalim oltarima su kipovi ili slike Gospe i svetaca, a najvrjednije Veroneseove slike, ukupno 11, izgorjele su  26.12.1771., kada i dotadašnji glavni drveni oltar, u požaru od udara groma.

Orgulje su 1865.  nabavljene u Bassanu.

 

Gospa na RačićuSVETIŠTE GOSPE OD ZDRAVLJA

- zavjetna crkva Prikazanja BDM. Na brežuljku Račić iznad Jelse nalazila se omanja kapelica još u 14. stoljeću, a zavjetno je dograđena 1535. u vrijeme haranja malarije, te opet 1862/3. poslije kolere koja je harala u Starome Gradu i okolici. Tada je sagrađen i zvonik.  Biskupijskim je marijanskim svetištem proglašena je 1931.,   o 1500. obljetnici Efeškog sabora, a godinu poslije podignuta je velika kapela s oltarom i sakristija. Na oltaru je slika Majke Božje iz 17. stoljeća.

            Svetište je omiljelo vjernicima Jelse i okolnih župa koje hodočaste u devetnici uz blagdan Gospe od Zdravlja (21. studenog): Zavjetno mu se hodočasti i u drugim zgodama, Jelšani posebno na Gospu Karmelsku te na Veliki četvrtak popodne („Žalovanje Gospi").

crkva na GradiniGROBLJE I CRKVA NA GRADINI 

Godine 1605. redovnici augustinci podigli su svoj samostan i oveću crkvu na poluotoku - koji će se upravo po tim gradnjama, uključujući i obrambene zidine po svoj širini poluotoka sa kopnene sjeverne strane - nazvati Gradina. Osnovali su bratovštinu Gospe od Cinture, pa su se članovi bratovštine i redovnici ukapali u dvorištu samostana, a ostali Jelšani u župskoj crkvi. Kad su Francuzi 1808. donijeli odredbu da se više ne ukapa u crkvama,  a osobito nakon što su, zbog kršenja te odredbe, 1829. grobovi u crkvi plombirani, na Gradini se definitivno oblikuje mjesno groblje, zbog čega je ruševni samostan posve uklonjen, a crkva s lijepim zvonikom obnovljena i vraćena bogoslužju 1867. godine.

U crkvi, koja je u novije vrijeme opet temeljito obnovljena, se nalazi velika slika sa Jelšanskim Zaštitnicima (Gospa, sv. Fabijan i Sebastijan) i - kao posebna zanimljivost - na njoj je i župska crkva kako je izgledala prije zadnje nadogradnje potkraj 19. stoljeća, tj. sa zvonikom na preslicu, bez sadašnjeg zvonika i monumentalnog fasadnog pročelja. U crkvi se nalazi i 16 slika (augustinskih) svetaca, ulje na drvu, sa nekadašnjeg kasetiranog stropa, koje neki čak pripisuju Tripu Kokolji. Trebalo bi ih restaurirati i ozbiljnije istražiti.

 

crkva sv. Ivana - na istoimenom trgu u Veloj bandiCrkva sv. Ivana - u Veloj bandi, lijepo je barokno zdanje i na neki način kulturno-turistički zaštitni znak Jelse. Današnji izgled dobila je u 17. stoljeću, ali je „Libri gratiarum" spominju već 1463., kada je još bila osamljena na moru, a zacijelo je postojala i mnogo ranije. Danas je, sa svojim malim trgom  na kojem se održavaju ljetne kulturne priredbe, okružena velikim zgradama. Vapi za obnovom, kao i njena oltarna slika  Gospe i svetaca: Ivana Krstitelja i Jakova.

 

 Crkvica sv. RokaCrkva sv. Roka - također je još 1601., kada je proširena, bila na moru, a danas je poprilično udaljena od njega. U novije vrijeme temeljito je obnovljena, kao i oltarna slika Gospe sa svecima iz prve polovice 18. stoljeća.

 

crkva sv. Mihovila u Maloj bandiCrkva sv. Mihovila - u Maloj bandi,  iz 15. je stoljeća, dimenzija 9,70x3,30. Nedavno temeljito obnovljena, uključujući i oltarnu sliku na kojoj su  sveci Mihovil,  Petar i Pavao.

 

  crkvica sv. Luke - CarkvicaCrkva sv. Luke - Carkvica - iz 14. stoljeća, romaničke gradnje, na rtu istoimene uvale koja je bogata rimskim ostacima. Crkvica gotovo izranja iz mora koje ju, kad se uzburka, miluje ili udara po sjevernom boku.  Učinjeni su prvi (pred)koraci za njenu sasvim posebnu obnovu, ali ne želimo previše uzvikivati „hop" dok ne poskočimo!

RADOVI NA CRKVICI 

 

 

 

 

 


b